O nama…

Kuće za odmor „Zmajevac“ i „Oaza mira“ smještene su na vinskoj cesti Kalvarija,best spy apps na ulazu u pitoreskno selo Zmajevac – vinsku prijestolnicu Baranje.

Riječ je o adaptiranim gatorima, renoviranima u rustikalnom stilu, ali sa svim sadržajima koji jamče puni komfor i zadovoljstvo posjetitelja. Svaka od dviju kuća za odmor nudi smještaj za troje gostiju.

Na ulazu u prizemlju nalazi se dnevni boravak, a u produžetku vinski podrum ukopan u brdo. U potkrovlju objekta nalaze se ležajevi.

Od poznatih baranjskih restorana “Kovač čarda” i “restoran vinarije Josić” kuće za odmorhot russian dating se nalaze na otprilike kilometar udaljenosti.

Sasvim blizu kuća za odmor koje se nalaze na pitomim obroncima vinorodnog Banskog Brda se nalaze i brojni vinski podrumi u Suzi i Zmajevcu, a preko Suze i pustare Mirkovacessay writing put vodi prema netaknutoj divljini parka prirode Kopački rit.

Kuće za odmor „Zmajevac“ i „Oaza mira“ savršeno su mjesto za odmoriti dušu i tijelo, te idealna su polazna točka za upoznavanje prirodnih znamenitosti i enogastronomske ponude Baranje. write college papers for money

O Zmajevcu…

Baranja je majka vina, a njena vinska prijestolnica je Zmajevac, mađarskog imena Vörösmart, u antička vremena poznat pod latinskim nazivom Ad novas. Baranja ima sve! U njenom krajnjem jugoistočnom dijelu rijeke Dunav i Drava stvorile su močvare Kopačkog rita. Na rubnim dijelovima je plodna ravnica, a u središnjem dijelu je Bansko brdo. Vinorodni kraj koji su Nijemci prozvali Goldberg (zlatno brdo), a Rimljani Mons aures (sunčano brdo). 

Na tom lokalitetu je visoka razina insolacije, zato tu i nastaju vrhunske vinske kreacije! Na Banskom brdu postoji čak osam vinskih cesta, a najviše vinotočja  ima u  Zmajevcu. Iz tog razloga Zmajevac s ponosom nosi titulu prijestolnice Majke vina…jer sva su ondje neopisivo fina.

Surduci, strmi i duboko usječeni putevi, oblikovali su se djelovanjem vodenih bujica s padina Banskog Brda. U surducima žitelji tradicionalno prave podrume i ostave izdubljene u praporu i nazivaju ih gatorima. Upravo su surduci i gatori, uz mljevenu papriku, vinograde, pustare, močvare, kapitalnu divljač i rijetke primjerke ptica jedan od zaštitnih znakova Baranje. 

U Zmajevcu su vinarije smještene u tri niske surduka. Simpatični nizovi vinskih podruma koji se lijeno penju obroncima Banskog brda. U Ružinoj Ulici nalaze se vinari Čočić, Guštin, Majorić i Varga – poznat po kupaži crvenih vina nazvanoj Zmajevačka viagra te po nekim kod nas malo zastupljenim sortama poput plave kadarke. U katoličkom surduku nalaze se Čokot čarda, restoran i vinarija Josić te podrumi Kusić i Zajec.

Najraširenija sorta vina je graševina. Krepka, pitka i osvježavajuća, polazna je točka svakog wine tastinga.

U reformatorskom ili deak surduku koji počinje od kalvinske crkve nalaze se gatori Anđal, Đerfi, Kovač, Kromer, Martinov i Pavlović. Na staromađarskom deak znači đak, ova ulica je nekad vodila do zmajevačke gimnazije koja je u 17. stoljeću bila poznata diljem Europe, zato se zove i đačka ulica). 

Zmajevac ima dvadesetak vinarija, vinoteku i muzej, restoran vinarije Josić i Sunjog čardu te lovačku kuću Monjoroš. Zato se i naziva vinskom prijestolnicom Majke Vina. Vinskom prijestolnicom Baranje.

Katolički i reformatorski surduk, te Ružina ulica dobro su poznati širokom krugu posjetitelja jer su to kulise megapopularne manifestacije Vinski maraton koja se svake godine održava koncem rujna ili početkom listopada.

U turističkom smislu vinska cesta Kalvarija je dosad bila u zapećku fokusa šire javnosti, a otvaranjem kuća za odmor „Oaza mira“ i „Zmajevac“ to se konačno mijenja. Naše kuće za odmor prvi su turistički objekti locirani na zmajevačkoj vinskoj cesti Kalvarija.

Zmajevac ima višetisućljetnu povijest i tradiciju. Izrastao je iz rimske kolonije Ad novas, a prvi put se spominje 1246. godine pod imenom Verusmorth, a pokraj sela na brijegu Varheđ postoje ostaci tvrđave. Zmajevac je nekad bio grad, a sve do prije stotinjak godina službeno ime mu je bilo Vörösmart.

Vörösmart na mađarskom jeziku znači Crvena Marta. Po legendi, Crvena Marta je bila okrutna feudalna vladarica koja je naplaćivala zlatnik za prijelaz preko Dunava. Oni koji to nisu mogli platiti bili su prisiljeni raditi u njezinim vinogradima. Ugarski kralj Matija Korvin u mađarskim je bajkama poznat po tome da se oblači u seljaka i sakrije svoj identitet.

Kada je čuo da Marta naplaćuje korištenje skele, došao je u Baranju obučen u  seljaka i kopao vinograd cijeli dan pobacavši svoje zlatnike u vinogradu. Kada se vratio u Budim poslao je pismo s ultimatumom Crvenoj Marti: ako ne prestane naplaćivati korištenje kompe, onda će njegovi vojnici izrezati jednu funtu (0,453 kg) mesa iz njezinog buta i dat će ga psima. Međutim, Crvena Marta se oglušila na ultimatum pa je kralj poslao kaznenu ekspediciju.

Saznavši to, Crvena Marta se sa svojim nagomilanim zlatnicima uputila zapregom prema strmoj litici te se s kočijom bacila u Dunav. Kočija se zaustavila tek kod Zmajevca te otuda i staro ime selu. Njezin bič je nađen kod Batine pa otuda i naziv sela Batina.

Galerija

best spy apps hot russian dating essay writing

O Baranji…

Omeđena Dunavom i Dravom, Baranja je bila i ostala u svojevrsnoj blaženoj izolaciji (splendid isolation) i sačuvala do danas brojne karakteristike koje je čine posebnom i koje je čine metom brojnih izletnika, turista, putnika namjernika.

Kada govorimo o etimologiji imena Baranja postoje dvije teorije o porijeklu naziva, jedna slavenska i dvije mađarske. Slavenska teorija govori da je ime nastalo od imenice bara, tj. močvara, što se s obzirom na to je teritorij Baranje nekada bio premrežen močvarama, (što je i logično s obzirom da se nalazi između dvije velike rijeke) ne može u potpunosti isključiti.

Iako su tijekom povijesti bili poduzeti brojni melioracijski pothvati čiji je cilj bio isušivanje močvarnog tla i njegovo pretvaranje u oranice i dan danas područje parka prirode Kopački rit obiluje brojnim močvarama.

No ipak, mora se priznati da su većini ljudi draže one dvije teorije koje upućuju na mađarsko porijeklo naziva, prvenstveno zato što one ukazuju na hedonistički karakter ove regije.

Jedna od tih teorija govori da naziv dolazi od mađarske riječi bárány što u prijevodu znači janje. I dan danas u Baranji možete naići na golema krda ovaca i janjadi što nesputano pasu baranjskim pašnjacima. Treća, i nekako najudomaćenija teorija govori da naziv dolazi od mađarskih riječi  bor anyja što znači majka vina.

Tradicija vinarstva u Baranji datira još od rimske ere, a u isto vrijeme kada se vinarstvo zaslugama cara Probusa širi u Srijemu popularizira se i u Baranji. Vinorodno Bansko Brdo kako se danas službeno zove (alternativna imena su Banovo Brdo ili Banska Kosa) pruža se od Belog Manastira koji je danas upravno središte Baranje do Batine koja je jedino Baranjsko naselje na samom Dunavu i u kojoj se nalazi monumentalni spomenik Pobjeda, autora Antuna Augustinčića.

Naziv Bansko Brdo potječe od mađarskog naziva za selo Popovac Baranyabán koje se nalazi u sjevernom podnožju planine. I ovdje postoji trojstvo u nazivlju  jer prije aktualnog imena koje u korijenu ime ban podunavske Švabe su planinu nazivali Goldberg, što je zapravo germanizirani naziv nekadašnjeg latinskog imena Mons Aureus – zlatno brdo.

Sve je u Baranji u znaku trojstva, od granica regije koje ju dijele od drugih regija, do fizičkih odlika tla i reljefa, pa sve do narodnosno i konfesionalne strukture stanovništva. Upravo ta raznolikost i isprepletenost različitih utjecaja pridonijela je specifičnosti Baranje.

Dravom je Baranja odvojena od uže Hrvatske, tj. Slavonije, Dunavom od Vojvodine, a kopnenom granicom od Mađarske. Hrvati, Srbi i Mađari autohtoni su na tome području, a ono što je posebice zanimljivo je to da uz dio koji je naslonjen na užu Hrvatsku žive pretežito Srbi, na dijelu koji je najbliži Srbiji Mađari, a na potezu uz Mađarsku Hrvati. U vjerskom smislu također je prisutan trijalizam.

Hrvati su katolici, Srbi pravoslavci, a Mađari podjednako katolici i kalvini. U geografskom smislu sutok Dunava i Drave obilježavaju močvare i kultura prehrane zasnovana na ribi, na centralnom dijelu je vinorodno Bansko Brdo, a ostatak Baranje su nepregledne ravnice pogodne za ratarstvo i stočarstvo. I sve se to tako fino utkalo u baranjski mozaik.

Nakon ovog uvodnog dijela treba ponešto reći i o mjestima i događanjima koje u Baranji svakako treba obići, ali odmah moramo napomenuti da je njihovo posjećivanje samo uvod u Baranju, da bi se spoznala Baranja u svojoj punoj raskoši i ljepoti potrebno je i puno individualnog, terenskog istraživanja, a najpogodnije sredstvo za to je bicikl, jer pješice si prespor, a automobilom prebrz.

Baranja je premrežena biciklističkim stazama. Uz Kopački rit primjerice prolazi ruta Panonski put mira koja povezuje Osijek i Sombor, a u selu Draž se nalazi sjecište dviju europskih biciklističkih koridora, eurovelo 6 koji se proteže od Atlantskog ocena do Crnog mora i „ruta željezne zavjese“, eurovelo 13.

Budući da je nekako najraširenija teorija da ime Baranja potječe od bor anyja smatramo da upoznavanje ove regije prvo treba započeti sa vinarijama. Mjesto Zmajevac sa svojih tridesetak vinskih podruma ukopanih u brdo – gatora, s razlogom se naziva vinskom prijestolnicom Baranje.

Svakako treba spomenuti vinariju Gerštmajer koja njeguje poseban, tradicionalan pristup vinima, a koja ima tradiciju bavljenja vinarstvom dugu pet generacija. Vinarstvom se bave i otac i sin koji se oboje zovu Mihalj, te sin Mihalja mlađeg, odnosno Mihalja starijeg koji se zove Ivan.

Svakako treba spomenuti i obiteljsku boutique vinariju Zajec koja osim standardne graševine pravi i odličan rose, te sjajan crni cuvee. U susjednoj Suzi su vinarije Kolar i Pinkert, a ne smijemo zaboraviti niti novije vinare poput Kalazića ili vinarije Svijetli dvori iz Karanca.

Baranja ima i jednog vinarskog giganta – vinariju Belje koja novi, ultramoderni pogon ima u selu Kamencu, a također i staru vinariju u Kneževim vinogradima koja je nedavno temeljito restaurirana. Beljska vinska cesta koja se pruža od Belog Manastira jedna je od najatraktivnijih u cijeloj Hrvatskoj.

Malo ljudi zna da je i meka mađarskog vinarstva i vinskog turizma – Villány nekoć bio integralni dio beljskog veleposjeda, a od matice je odvojen prije stotinjak godina  potpisivanjem ugovora u Trianonu i definitivnim raspadom Austro – Ugarske monarhije.

Dobro vino sljubljuje se sa dobrom hranom, a hrana i vino u sinergiji stvaraju vrhunski hedonistički ugođaj. Naše kuće za odmor nalaze se na otprilike kilometar udaljenosti od restorana Kovač čarda u Suzi i restorana vinarije Josić u Zmajevcu.

Nužno je nešto reći i o manifestacijama koje su većini ljudi izvan ovog područja prvi kontakt s Baranjom. Vinski maraton u Zmajevcu najpotentnija je manifestacija istočne Hrvatske. Cilj je u što kraćem vremenu obići tridesetak vinskih podruma i u svakom popiti po decilitar vina.

Međutim zbog zahtjevnosti natjecanja to uspije svega nekolicini. Ali bitno je sudjelovati a ne pobijediti. Nakon službenog dijela natjecanja slijedi neformalni program, treće poluvrijeme koje je bitnije od ona prva dva službena, a zabava redovito traje do same zore.

Biciklijada deer & bike kreće iz Draža, točno na sjecištu europskih biciklističkih koridora i odvija se na terenu koji obiluje jelenskom divljači, pa predstavlja i svojevrstan foto safari.

Wine & walk održava se u lipnju u sklopu Gator festa i cilj je prehodati desetak kilometara po Banovom Brdu, s time da se na svakih kilometar nalazi hedonistička postaja na kojoj se nalaze domaća vina i domaća hrana. Cilj je kušati vina na onom mjestu na kojem i nastaju.

Baranjska už’na je manifestacija kojuorganizira udruga žena „Sretne i spretne“ iz Jagodnjaka, a cilj je na jednom mjestu prezentirati gastronomiju ravničarske, ratarsko– stočarske Baranje.

Ribarski dani u Kopačevu održavaju se sredinom rujna i cilj ove manifestacije je prikazati gastronomsku tradiciju ovoga sela u kojem se nekoć (prije proglašenja Kopačkog rita parkom prirode) većina stanovništva bavila ribolovom.